Druga fitna
Drugi građanski rat ili druga fitna 680-692. Prije smrti h. Muavija oporučuje, praktički imenuje, svoga sina Jezida za nasljednika ali ne na način kako su to radili h. Ebu Bekr i h. Omer. Već na način perzijskih i bizantijskih kraljeva, uspostavljajući dinastiju. Smatrajući takav postupak izdajom islamskih ideala, ugledni prvaci u Medini odbijaju dati prisegu Jezidu. Među njima su bili Husejn b. Alija, Abdullah b. Omer i Abdullah b. Zubejr. Stanovnici Kufe kada su čuli da je h. Husejn odbio dati prisegu, poslali su mu pismo podrške na poziciju halife te ga pozvali u Kufu. Uprkos, upozorenjima prijatelja i rođaka na moguće posljedice,odlučuje sa svojim najbližim uputiti se prema Kufi.
Jezid, za to vrijeme, na mjesto namjesnika imenuje Ubejdullah b. Zijada, poznatog po svojoj surovosti. On uspijeva pridobiti stanovnike Kufe i većina njih odustaje od podrške koju su obećali dati. H. Husejn iako je znao za ovakav slijed događaja i uprkos brojnim upozorenjima da se vrati, odlučuje nastaviti putem koji je zacrtao, suprostaviti se uspostavljanju dinastije. Međutim, ogromna emevijska vojska nije imala milosti te je na mjestu Kerbela izvršila maskr nad Poslanikovim,a.s., unukom i njegovom pratnjom. H. Husejn je trebao biti primjer ostalima koji su imali naum pobuniti se protiv dinastije. Tragedija na Kerbeli je ojačala šiijsku struju, Kerbela je za njih mjesto hodočaća i sibmol borbe protiv nepravde. S druge strane, u sunnijskim krugovima Kerbela je jedna velika tragedija i vrlo često se nastoji potisnuti i zaboraviti.
Ipak, masakr nad h. Husejnom i njegovim bližnjim nije poslužio kao primjer, Abdullah b. Zubejr je proglašen halifom u Mekki i Medini te vraća tim gradovima status centra, dok haridžije u Iraku i Iranu prave pobune. Nesigurnost i nestabilnost će potrajati sve do dolaska Abdulmelika na mjesto halife, koji sa jakom vojskom uspijeva ugušiti haridžijske pobune i svrgnuti Abdullaha b. Zubejra sa mjesta halife 692. godine. Potom slijedi period stabilizacije i mira i potrajat će do svrgavanja dinastije Emevija od strane Abbasija i koalicije.
IZVORI
Lapidus, I. (2019). Historija islamskog svijeta I. Sarajevo: Libris;
Ansary, T. (2020). Ometena historija. Sarajevo: CNS;
Hamis, M. (2014). Historijska epoha od smrti Allahovog Poslanika s.a.v.s., do ubistva Husejna. Sarajevo: Orijent;
Esposito, J. (2005). Oksfordska historija islama. Sarajevo: CNS;
Es-Sallabi, A. M. Osman b. Affan. Holandija: Hidžra;
Armstrong, K. (2008). Islam kratka povijest. Zagreb: Alfa.