Definicija
Latinski - definitus, određen, jasan, razgovjetan) Logička radnja kojom se odre[1]đuje sadržaj nekog pojma pomoću drugih pojmova i eksplicite (jasno, izrijekom) iznosi ono što pojam implicite (u sebi) sadrži. Definicija tako objašnjava nepo[1]znati pojam ili predmet pomoću poznatih pojmova, da bi se on mogao pre[1]poznati, shvatiti, razlikovati od drugih i uvrstiti u red ili sistem kome pripada. Tradicionalno latinsko pravilo za definiciju glasi: "Definicija treba da nastane pomoću najbEžeg višeg rodnog pojma i specifične razlike" - Prema načinu objašnjavanja i određivanja predmeta razlikujemo više vrsti definicija, koje su uvjetovane i samom strukturom predmeta ili pojma što ga definiramo. Dok nominalna (odnosno verbalna) definicija objašnjava značenje same riječi (npr. Dijalog je razgovor između dva ili više lica), genetička definicija izražava proces nastanka određenog predmeta (Kugla je geometrijska figura koja nastaje obrtanjem kruga oko njegova promjera za 180).
Osim ovih vrsta postoje i tzv. realne definicije (kojima se označuju bitna svojstva neke stvari) kao i normativne ili konvencionalne definicije (u kojima je nekom konvencijom određeno značenje nekog predmeta ili pojma). - Prema tradicionalnim pravilima, koja su uglavnom ustanovili skolastičari, definicija mora imati ove karakteristike: 1) biti adekvatna određenom definiranom pojmu (tj. ni preuska ni preširoka), s upravo toliko oznaka koliko je dovoljno da se može obuhvatiti i shvatiti određeni pojam (Definitio sit adaequata); 2) ne smije se vrtjeti u krugu, tj. ne smije biti tautološka, sačinjena od izraza koji kažu isto toliko koliko i termin koji definiramo (Definitio nefiat in orbem); 3) ne spaije biti iskazana u negativnom obliku (Definitio ne sit negans) i 4) treba da bude'precizna i sažeta, izražena najkraćim, jasnim oblikom i pregledna (Definitio ne sit nimia). Neki logičari uz ta pravila naglašavaju da definicija ne smije biti divizija (u kojoj se nabrajaju svi dijelovi što pripadaju opsegu pojma) i da ne smije biti slikovita (metaforična) i dvoznačna.
IZVORI
Hamzić M., Spahić M. (2007). Društveno-etički pojmovnik. Sarajevo: Dobra knjiga.