Šerijatski brakovi prije Agresije na BiH

I prije rata je bila ustaljena praksa u IZ da se šerijatski brakovi sklapaju nakon sklapanja pred matičarem u općini. Možda je bilo izuzetaka, ali su oni bili izraz individualne odluke - postupka, a ne uobičajena praksa u IZ. Islamska zajednica nema pravnih mehanizama da privoli supružnike na izvršavanje bračnih i brakorazvodnih propisa koji osiguravaju izvršavanje ugovornih obaveza. Samo se sudovi mogu nositi sa komplikovanim brakorazvodnim sporovima i njihovim posljedicama, posebno u pogledu starateljstva i izdržavanja djece. Zato je bitno da se brakovi sklope pred nadležnim državnim organom, a potom pred imamom matičarem, čime se potvrđuje da je brak sklopljen pred državnim organom u skladu sa šerijatskim propisima, tj. da nema šerijatskih zapreka i da su ispunjeni šerijatski uvjeti valjanosti braka. Naime, matičar može sklopiti brak koji je valjan po pozitivnim zakonskim propisima, ali da bude šerijatski nevaljan kao npr. brak uz postojanje šerijatske zapreke u vidu srodstva po mlijeku ili različitosti vjerske pripadnosti. Prema tome, nije svaki brak koji se sklopi pred matičarem šerijatski valjan. Samo je valjan onaj brak koji ispunjava i šerijatske uvjete valjanosti, a to se potvrđuje kroz instituciju šerijatskog vjenčanja pred imamom. Prijeratni brakovi koji su sklopljeni prvo pred imamom pa potom pred matičarem, također, se smatraju šerijatski valjanim, ukoliko su pri njihovom sklapanju bili ispunjeni svi šerijatom predviđeni uvjeti valjanosti, mada je takvim postupkom kršena utvrđena procedura u Islamskoj zajednici. Imami se nipošto ne bi trebali upuštati u takve poslove i kršiti utvrđene procedure.