Razlika u namaskim sjedenjima farza i sunneta
PITANJE
U mektebu sam, još kao mali, učio da se ikindijski i jacijski suneti klanjaju malo drugačije od podnevskih, ikindijskih i jacijskih farza. Razlika je u tome što se na prvom sjedenju u suneta ikindije i jacije uči: ettehijjatu i salavati do dove, a potom na trećem subhaneke, euza bismila, Fatiha i sura, a ostalo je isto kao i kod farza, koliko se sjećam. Međutim, nedavno sretoh jednog poznanika koji mi reče da se i suneti i farzi klanjaju isto, bez ovih razlika. Molio bih vas za odgovor i pojašnjenje po ovom pitanju uz navođenje dokaza ako je moguće?
ODGOVOR
Propis o kojem govorite spada u fikhske detalje. Postoje razlike među mezhebima u razumijevanju i tumačenju nekih namaskih propisa. Takav je slučaj i sa spomenutim propisom. U našem mezhebu je onako kako ste učili u ilmihalu, a u nekim drugim mezhebima onako kako ste sami spomenuli. Razlika je nastala na temelju različitog shvatanja hadisa "Noćni namaz se klanja po dva rekata (mesna mesna)". Misli se na nafilu u koju spadaju i spomenuti nepritvrđeni sunneti. Prema propisu u našem mezhebu, ako se sjedi nakon drugog rekata dovoljno dugo koliko bi se moglo obaviti "kade ehire", koje je farz/rukn u namazu, namaz je upotpunjen (što se tiče farzova/ruknova) čak i ako se ne preda selam, već ustane na treći rekat. Zato se na sjedenju poslije drugog rekata uče Ettehijjatu i salavati, te se time dovršavaju svi ruknovi namaza, kao da je namaz upotpunjen i dovršen, sukladno spomenutom hadisu: "Noćni namaz se klanja po dva rekata (mesna mesna)". Kako se selam ne predaje nakon dva rekata, ustaje se na treći rekat i uči na njemu Subhaneke i Euzu-bismilla, kao da se započinje novi namaz, ali bez Iftitahi tekbira, budući da nije bilo predaje selama kojom se formalno izlazi iz namaza. Drugi mezhebi ne prihvataju takvo tumačenje. Ne postoji hadis koji izravno govori o propisu o kojem pitate. Pravne škole se oslanjaju na svoja tumačenja hadisa koji se mogu dovesti u neku vezu sa spomenutim propisom, ali ne na izravan način.