Pokrivanje duga policom osiguranja

Traženje beskamatnog zajma, i bez primjese drugih vjerskih zabrana, u osnovi je dopušteno, ali uz dva važna ograničenja: prvo, postojanje stvarne, zakonite potrebe za uzimanjem zajma, a ne samo radi pribavljanja pretjeranog komfora i raskošnog života; drugo, pretežno mišljenje da će se dug moći izmiriti. Neopravdano izbjegavanje izmirenja duga kvalificira se grijehom i nepravdom. Koji god čovjek se zaduži s namjerom da dug uopće ne vraća, doći će pred Allaha kao kradljivac." – kazao je Vjerovjesnik a.s. (Ibn Madže) Također, Vjerovjesnik, a.s., je rekao: Duša vjernika je talac duga sve dok se ne izmiri." (Ahmed, Tirmizi, Hakim) U tradiciji je zabilježeno da je Muhammed, a.s., odbijao klanjati dženazu namaz osobi koja je umrla pod teretom duga, ali nije zabranjivao da to čine ashabi. (V. Musned, Ahmed) Prema tome, musliman/ka je dužan/dužna voditi računa da svoj dug izmiri pravovremeno, a povjerilac/zajmodavac treba uzeti u obzir eventualnu objektivnu teškoću koja može zadesiti dužnika i ne insistirati previše na rokovima koje dužnik nije u stanju ispoštovati zbog vanrednih okolnosti. U konkretnom slučaju, ukoliko polica osiguranja kredita pokriva iznos preostalog dijela duga/kredita, dug će se smatrati izmirenim. U suprotnom, dug će se namiriti iz ostavštine umrlog lica prije njene raspodjele nasljednicima.