Zastupanje u sudu osobe koja je izvršila krivično djelo
PITANJE
Prema suvremenim pravnim shvatanjima i načelima, koja i mi danas prihvatamo, niti jedna osoba nije kriva dok se ne dokaže suprotno. Svaka osoba, također, ima pravo na valjanu i potpunu pravnu zaštitu i odbranu u slučaju lišavanja slobode, bez obzira na teret i vrstu sumnje, odnosno optužnice. Zanima me kako se treba postaviti odvjetnik kada za stranku ima osobu koja je, prema svim poznatim činjenicama, izvršila određeno krivično djelo, ali prema navedenim načelima treba iskoristiti svo svoje znanje i umijeće kako bi odbranio ili ublažio kaznu optuženog? Dakle, kao osobni ili službeni branitelj upoznat sam sa činjenicama o krivnji, ali navedena zakonska pravila, načela i odvjetnički kodeks nalažu mi drugačije. Što mi je činiti?
ODGOVOR
Advokat se treba ponašati u konkretnom slučaju prema odredbama zakona i načela advokatskog kodeksa i općih moralnih načela, a ona mu ne nalažu da negira dokazano počinjeni zločin, da izvrće i svjesno prikriva činjenice, da se bavi korupcijom, da podmićuje sudije, ili neke druge osobe, kako bi krivo sudile ili pogrešno radile, i vršile slične nedozvoljene i nemoralne radnje. Advokat može braniti optuženoga u smislu iznalaženja olakšavajućih okolnosti, uticaja sredine i drugih faktora na zločin, pokušati da eventualno ublaži kaznu ukoliko je to moguće, da otkrije eventualne greške u istražnom i dokaznom postupku, da ukaže na zakonske nepreciznosti, na nedostatnosti dokaza, nedoslijednosti u izjavama svjedoka i sl. Sve što je profesionalno i moralno nesporno, advokat ima pravo da iznese pred sud i na taj način brani svoga branjenika. Islamski je princip da je osoba nevina pred ljudima i zakonom dok se ne dokaže krivica, bez obzira što može biti u stvarnosti kriva (kod Allaha), budući da Allah sve zna. Posao advokata, dakle, nije sporan sve dok je u granicama moralnih, zakonskih i profesionalnih načela. Nema apriorne i apsolutne kontradikcije između advokatske odbrane optuženoga ili osuđenoga, s jedne strane, i moralnih i profesionalnih načela, s druge strane. Svaki slučaj je posebna priča, a, na koncu, advokat ima pravo da odbije da bude branilac u konkretnom slučaju ukoliko ocijeni da je navedena odbrana u suprotnosti sa njegovim moralnim načelima.