Muslim | 1162

Islamski učenjaci rekli su, kako navodi Nevevi, da je razlog srdžbe Allahovog Poslanika a.s., bila forma pitanja jer je morao da odgovori, a bojao se štetnih posljedica odgovora poput ubjeđenja, obaveznosti tog posta, da smatra taj post malim ili da se ograniči samo na njega, dok stanje tog čovjeka zahtijeva da posti više.

Sam Poslanik, s.a.v.s., ograničio se na post koji je prakticirao zbog zauzetosti predvođenja muslimana, ispunjavanjem njihovih prava, te pravima gostiju i delegacija. Isto tako, bojao se da se neko od njih ne ugleda na njega, pa da im to naškodi.

Obaveza onog koji je pitao bila je da formulira pitanje, ograničavajući ga na sebe, kako i koliko da posti da bi dobio odgovor spram svoga stanja, jer Poslanik, s.a.v.s., obično je odgovarao ljudima u skladu s njihovim stanjem.

 Allahov Poslanik, s.a.v.s., preporučivao je post tri dana svakog mjeseca. Ebu Hurejre, r.a., kaže: Preporučio mi je moj prijatelj, s.a.v.s., troje: da postim tri dana svakog mjeseca, da klanjam dva rekata duha-namaza i da klanjam vitr-namaz prije nego legnem da spavam. (Buharija)

To su, ustvari, trinaesti, četrnaesti i petnaesti dan hidžretskog mjeseca, kao što je Vjerovjesnik, s.a.v.s., pojasnio Ebu Zerru, r.a.: Ako postiš u mjesecu tri dana, onda posti trinaesti, četrnaesti i petnaesti! (Tirmizi i Nesai)

Kolika je vrijednost tih dana posta najbolje potvrđuje ovaj hadis. Ebu Zerr, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Ko bude postio tri dana svakog mjeseca, kao da cijelu godinu posti. (Tirmizi i Ibn Madže)

Svaki dan desetostruko se nagrađuje, pa posteći tri dana zadobijamo nagradu za trideset, što znači, kao da smo postili cio mjesec.

Vrijednost ovog posta je posebna, što potvrđuje Poslanik, s.a.v.s., u predanju Ebu Katadea el-Ensarija, r.a. Dakle, za ovaj post je predviđena veća nagrada, nego za post Dana 'Ašure.

Potrebno je naglasiti da na Dan 'Arefata hadžije neće postiti, nego to isključivo rade oni koji te godine ne borave na 'Arefatu!

Zna se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., postio 'Ašuru i prije vjerovjesništva, slijedeći u tome svoj narod, budući da su taj dan i oni postili, a nakon Hidžre naredio je da se posti taj dan, sve dok mu nije propisan ramazan, kada im je dao mogućnost izbora.Imam Tirmizi navodi da su brojni ashabi, među kojima 'Ali b. ebi Talib, Muhammed b. Sajfi, Seleme b. el-Ekve', 'Abdullah b. 'Abbas, 'Abdullah b. ez-Zubejr, r.a., i drugi, tvrdili da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., podsticao na post Jevmi 'Ašure.
'Aiša, r.a., kaže: "Ašura je bila dan koji su Kurejšije postile u vrijeme džahilijjeta, a postio ga je i Allahov Poslanik, s.a.v.s. Kada je preselio u Medinu, on ga je i dalje postio i naredio je i drugima da ga poste. Kada je propisan ramazan, onda je ramazanski post postao obavezan a post 'Ašure ostavljen je na volju, pa ko je htio postio ga je, a ko je htio izostavljao ga je! (Tirmizi)
Imam Tirmizi kaže da islamski učenjaci postupaju shodno toj 'Aišinoj, r.a., predaji i smatraju da post na Dan 'Ašure nije obavezan, ali ko želi, može postiti, zbog vrijednosti koje su o njemu izrečene.