Buharija | 1977

HADIS

Prenosi se od Abdullaha b. Amra, radijallahu anhuma, kad je kazao:

"Doprlo je do Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da ja sve dane postim a noći provodim u namazu, pa je poslao po mene ili sam ga sreo, pa je rekao: 'Obaviješten sam da ti sve dane postiš a ne prekidaš post i da noći sprovodiš u namazu. Zato (ubuduće) i posti i prekidaj post i klanjaj i spavaj. Ti imaš dužnost prema svojim očima i dužnost prema svojoj supruzi.' 'Ali ja imam snage za više od toga.' – rekoh, a Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, će na to: 'Onda posti post Davuda, alejhisselam.' 'A kakav je bio post Davuda, alejhisselam?' - upitah. 'On je dan postio a dan prekidao post, a kada bi imao susret s neprijateljem, nije uzmicao."[1] - odgovorio je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem. 'Onda ću i ja, Allahov Vjerovjesniče, da postim tako." Ata kaže: "Ne znam kako je opet spomenuo stalni post pa je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, dva puta rekao: 'Ne posti onaj ko stalno posti.'"[2] (Buharija 1977)

ARAPSKI

عَبْدَ اللَّهِ بْنَ عَمْرٍو ـ رضى الله عنهما ـ بَلَغَ النَّبِيَّ صلى الله عليه وسلم أَنِّي أَسْرُدُ الصَّوْمَ وَأُصَلِّي اللَّيْلَ، فَإِمَّا أَرْسَلَ إِلَىَّ، وَإِمَّا لَقِيتُهُ، فَقَالَ " أَلَمْ أُخْبَرْ أَنَّكَ تَصُومُ وَلاَ تُفْطِرُ، وَتُصَلِّي وَلاَ تَنَامُ، فَصُمْ وَأَفْطِرْ، وَقُمْ وَنَمْ، فَإِنَّ لِعَيْنِكَ عَلَيْكَ حَظًّا، وَإِنَّ لِنَفْسِكَ وَأَهْلِكَ عَلَيْكَ حَظًّا ". قَالَ إِنِّي لأَقْوَى لِذَلِكَ. قَالَ " فَصُمْ صِيَامَ دَاوُدَ ـ عَلَيْهِ السَّلاَمُ ـ ". قَالَ وَكَيْفَ قَالَ " كَانَ يَصُومُ يَوْمًا وَيُفْطِرُ يَوْمًا، وَلاَ يَفِرُّ إِذَا لاَقَى ". قَالَ مَنْ لِي بِهَذِهِ يَا نَبِيَّ اللَّهِ قَالَ عَطَاءٌ لاَ أَدْرِي كَيْفَ ذَكَرَ صِيَامَ الأَبَدِ، قَالَ النَّبِيُّ صلى الله عليه وسلم " لاَ صَامَ مَنْ صَامَ الأَبَدَ ". مَرَّتَيْنِ.

KOMENTAR HADISA

[1] Nije pred neprijateljem uzmicao zato što je imao snagu da se bori, a da je svaki dan postio, on bi fizički bio slabi ne bi mogao izdržati borbu s neprijateljem.

[2] Sa stajališta islama zabranjeno je stalno postiti, čak i onim osobama koje bi fizički to i mogle podnijeti, i to iz nekoliko razloga: 1) Što svako pored obaveza prema Allahu, dželle šanuhu, ima i obaveze prema drugim osobama koje ne bi mogao udovoljiti ukoliko bi stalno postio. Na primjer: Obaveze prema bračnom drugu, obaveze odazivanja na sohbete i sl. 2) Postoje dani u godini u kojima je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da se u njima posti, kao što su: Ramazanski i Kurban bajram. 3) Neprekidnim postom osoba bi ugrozila vlastito zdravlje, itd. Umjesto toga, najbolje je onome ko želi što više da posti, da posti Davudov post, a to znači da dan posti, a dan prekida post.